Magarac u hrvatskome jeziku

Magarac u hrvatskome jeziku

U jeziku se često upotrebljavaju fraze u kojima se nazivima životinja dočaravaju ljudske osobine. Stoga smo odlučili osvježiti našu rubriku jezičnih savjeta i napisati članak o ovoj zanimljivoj temi, a prvi na redu je magarac.

Magarac je domaća životinja za nošenje tereta i naziva se još sivac, osao i tovar. Uvećanica imenice magarac glasi magarčina, mali magarac je magarčić, a magare (pule) je mlado od magarca.

Osim što je vrlo marljiva životinja, magarac je i jako tvrdoglava životinja. Zbog toga se za neposlušnu, samovoljnu osobu kaže da je tvrdoglava kao magarac.
Frazom pasti s konja na magarca označujemo nazadak, primjerice, dobivanje lošijeg posla od dosadašnjeg.

U govoru se pojavljuje još nekoliko fraza:
–    pozvan na svadbu da vuče kao magarac (ne radi se o počasti, nego o poslu)
–    crkni magarče dok trava naraste (nadaj se onome što neće nikada doći)
–    razumije se (u što) kao magarac u kantar (ne razumije se nimalo)
–    pojeo vuk magare (prešlo se preko nečega kao da se i nije dogodilo)
–    namagarčiti koga (podvaliti komu, prevariti koga, nasamariti, nasanjkati)

Nadalje, u hrvatskome jeziku postoji nekoliko sintagmi u kojima se pojavljuje pridjev magareći:
–    magareći kašalj (dječji kašalj, hripavac)
–    magareće uši (ružno uvijeni listovi knjige ili bilježnice)
–    magareći otok (nenastanjeni otok gdje se boleseni i za rad nesposobni magarci ostavljaju da uginu)
–    magareća klupa (klupa u kojoj se nekoć u školi sjedilo za kaznu)
–    magareće godine (razdoblje odrastanja, pubertet)
–    magareći hod (hod osobe koja pravi male korake, ima pognutu glavu koju miče gore-dolje)
–   „magareći most” (mnemotehnička metoda – mnemotehnika je vještina koja omogućuje da se povezivanjem slika ili riječi, informacija lakše zapamti). Npr. Svaka Žena Šivat Zna (početno slovo svake riječi pomaže zapamtiti ispred kojih se slova piše “sa”, a ne “s”).

I za kraj: budite vrijedni, nemojte biti tvrdoglavi i pazite da vas ne namagarče!