by Darko Pauković | Nov 12, 2014 | Blog
U jeziku se često upotrebljavaju fraze u kojima se nazivima životinja dočaravaju ljudske osobine. Stoga smo odlučili osvježiti našu rubriku jezičnih savjeta i napisati članak o ovoj zanimljivoj temi, a prvi na redu je magarac. Magarac je domaća životinja za nošenje tereta i naziva se još sivac, osao i tovar. Uvećanica imenice magarac glasi magarčina, mali magarac je magarčić, a magare (pule) je mlado od magarca. Osim što je vrlo marljiva životinja, magarac je i jako tvrdoglava životinja. Zbog toga se za neposlušnu, samovoljnu osobu kaže da je tvrdoglava kao magarac. Frazom pasti s konja na magarca označujemo nazadak, primjerice, dobivanje lošijeg posla od dosadašnjeg. U govoru se pojavljuje još nekoliko fraza: – pozvan na svadbu da vuče kao magarac (ne radi se o počasti, nego o poslu) – crkni magarče dok trava naraste (nadaj se onome što neće nikada doći) – razumije se (u što) kao magarac u kantar (ne razumije se nimalo) – pojeo vuk magare (prešlo se preko nečega kao da se i nije dogodilo) – namagarčiti koga (podvaliti komu, prevariti koga, nasamariti, nasanjkati) Nadalje, u hrvatskome jeziku postoji nekoliko sintagmi u kojima se pojavljuje pridjev magareći: – magareći kašalj (dječji kašalj, hripavac) – magareće uši (ružno uvijeni listovi knjige ili bilježnice) – magareći otok (nenastanjeni otok gdje se boleseni i za rad nesposobni magarci ostavljaju da uginu) – magareća klupa (klupa u kojoj se nekoć u školi sjedilo za kaznu) – magareće godine (razdoblje odrastanja, pubertet) – magareći hod (hod osobe koja pravi male korake, ima pognutu glavu koju miče gore-dolje) – „magareći most” (mnemotehnička metoda – mnemotehnika je vještina koja omogućuje da se povezivanjem...