by Darko Pauković | Oct 15, 2015 | Blog
Koji ili kojeg Odnosna zamjenica koji ima dva oblika u akuzativu jednine – koji i kojeg. Kako biste uvijek upotrijebili ispravan oblik, upamtite sljedeće: oblik koji upotrebljava se za neživo, a oblik kojeg za živa bića. Ispravno: Pokaži mi automobil koji si kupio. Upoznaj me s prijateljem kojeg si doveo. Pogrešno: Okus kojeg koji poznajete. Ugovor kojeg koji smo...
by Darko Pauković | Jan 9, 2015 | Blog
Na pitanje iz naslova pokušat ćemo dati odgovor na temelju primjera naslovne fotografije. Navedeni primjer samo prikazuje koliko je „opasno” povjeriti svoj tekst neprofesionalcima, ma koliko on kratak ili općenit bio. Fotografija prikazuje kratke upute isporučene uz uređaj koji smo nedavno nabavili. Iako se radi o vrlo kratkom tekstu, iznenađuje broj pogrešaka koji sadrži. pogreška: dvostruki razmak između riječi kupci i zareza pogreška: zahvaljujemo se U hrvatskome jeziku povratni glagol zahvaliti se ima negativno značenje (ljubazno ne pristati na što, ljubazno odbiti, ne prihvatiti). Ispravno je reći Zahvaljujemo na kupnji. pogreška: dvostruki razmak ispred točke na kraju rečenice (ponavlja se četiri puta u tekstu) pogreška: u pogodbenoj rečenici u inverziji koja počinje veznikom ako treba staviti zarez između zavisne i glavne rečenice (…popravak proizvoda, molimo…) pogreška: osobna zamjenica vi ili posvojna zamjenica vaš Pisanje osobne zamjenice vi velikim slovom ispravno je samo kad se obraćamo pojedincu i želimo mu izraziti poštovanje. Npr. Poštovani gospodine Horvat, zahvaljujemo Vam na Vašem trudu. U slučajevima kad se obraćamo skupini osoba osobne i posvojne zamjenice pišu se malim slovom. Npr. Hvala svima na dolasku. Cijenimo vaš doprinos našem radu. pogreška: sa ovlaštenim (ispravno je s ovlaštenim) Prijedlog sa upotrebljava se samo: – ispred riječi koje počinju suglasnicima s, š, z i ž, – osobne zamjenice 1. lica jednine u instrumentalu (sa mnom), – riječi koje počinju izgovorno teškim suglasničkim skupovima (sa psom, sa Ksenijom, sa pšenicom). pogreška: Da bi izbjegli… Ispravno je Da biste izbjegli… jer se odnosi na 2. lice množine što je vidljivo iz drugog dijela rečenice (ostavite). pogreška: 2 – 3 h Za izražavanje raspona upotrebljava se crtica (–)...
by Darko Pauković | Dec 11, 2014 | Blog
Iako se često izjednačava značenje priloga trenutno i trenutačno, oni imaju različita značenja, baš kao i pridjevi trenutan i trenutačan. Trenutno je prilog koji označuje da se što dogodilo brzo, naglo, neočekivano, odjednom, u jednom trenutku. Trenutačno, za razliku od trenutno, označuje da se što događa u ovom trenutku, upravo sada. Trenutačno tražim posao. Trenutačno smo zadovoljni svojim uspjehom. Trenutačna vlast nije ostvarila željene rezultate. Nastupila je trenutna smrt. Trenutni gubitak vida ozbiljno je stanje koje se mora odmah...
by Darko Pauković | Nov 12, 2014 | Blog
U jeziku se često upotrebljavaju fraze u kojima se nazivima životinja dočaravaju ljudske osobine. Stoga smo odlučili osvježiti našu rubriku jezičnih savjeta i napisati članak o ovoj zanimljivoj temi, a prvi na redu je magarac. Magarac je domaća životinja za nošenje tereta i naziva se još sivac, osao i tovar. Uvećanica imenice magarac glasi magarčina, mali magarac je magarčić, a magare (pule) je mlado od magarca. Osim što je vrlo marljiva životinja, magarac je i jako tvrdoglava životinja. Zbog toga se za neposlušnu, samovoljnu osobu kaže da je tvrdoglava kao magarac. Frazom pasti s konja na magarca označujemo nazadak, primjerice, dobivanje lošijeg posla od dosadašnjeg. U govoru se pojavljuje još nekoliko fraza: – pozvan na svadbu da vuče kao magarac (ne radi se o počasti, nego o poslu) – crkni magarče dok trava naraste (nadaj se onome što neće nikada doći) – razumije se (u što) kao magarac u kantar (ne razumije se nimalo) – pojeo vuk magare (prešlo se preko nečega kao da se i nije dogodilo) – namagarčiti koga (podvaliti komu, prevariti koga, nasamariti, nasanjkati) Nadalje, u hrvatskome jeziku postoji nekoliko sintagmi u kojima se pojavljuje pridjev magareći: – magareći kašalj (dječji kašalj, hripavac) – magareće uši (ružno uvijeni listovi knjige ili bilježnice) – magareći otok (nenastanjeni otok gdje se boleseni i za rad nesposobni magarci ostavljaju da uginu) – magareća klupa (klupa u kojoj se nekoć u školi sjedilo za kaznu) – magareće godine (razdoblje odrastanja, pubertet) – magareći hod (hod osobe koja pravi male korake, ima pognutu glavu koju miče gore-dolje) – „magareći most” (mnemotehnička metoda – mnemotehnika je vještina koja omogućuje da se povezivanjem...
by Darko Pauković | Oct 7, 2014 | Blog
Želite raditi u inozemstvu, trebate profesionalni prijevod životopisa, ovjereni prijevod svjedodžbe, diplome, potvrda itd.? Pripremili smo posebnu ponudu koja vrijedi isključivo za prijevod životopisa, motivacijskih pisama i/ili ovjereni prijevod navedenih dokumenata na engleski ili njemački jezik. Životopisi i motivacijska pisma (molbe) mogu se dostaviti u sljedećim formatima: Word, Powerpoint, PDF. Zatražite besplatnu procjenu cijene prijevoda slanjem upita na info@projektp.hr. U poruci navedite na koji jezik želite da prevedemo i priložite skenirane dokumente koje želite prevesti. Prevedene dokumente šaljemo vam preporučenom prioritetnom poštom u roku od 5 dana od narudžbe prijevoda. Iskoristite na vrijeme ovu ponudu jer ona vrijedi do 1. prosinca 2014....
by Darko Pauković | Oct 1, 2014 | Blog
Zašto se otpad može samo odlagati, a ne zbrinjavati? U hrvatskome jeziku glagol zbrinjavati znači ‘osigurati komu ono što mu je potrebno za život’. Stoga se glagol zbrinuti (svrš.) ili zbrinjavati (nesvrš.) smije upotrebljavati samo za živa bića. Zbrinuti beskućnika, napuštenu životinju, tj. udomiti. S druge strane, odlagati znači slagati i ostavljati u skladu s propisima i sl. Otpad se može odložiti na odlagalište otpada ili drugo za to predviđeno mjesto. Odlaganjem otpada čuvamo okoliš, a otpad možemo otpremiti, preraditi ili oporabiti, tj. ponovno upotrijebiti nešto što je već bilo...
